Impressum je javno dostupna stranica na web sajtu s detaljnim podacima o vlasniku: naziv i sjedište firme, kontakt podaci, registarski, ID i PDV brojevi. Za poslovne sajtove u BiH to nije stvar ukusa nego zakonska obaveza – propisana još 2007. godine, s kaznama do 6.000 KM – a usput je i jedan od najjeftinijih signala povjerenja prema kupcima, Googleu i AI alatima.
Kad god posjetiš neki website s njemačkog govornog područja, ono što se obavezno vidi jeste Impressum, Imprint ilitiga detaljni podaci o onome ko je vlasnik tog sajta, sa svim generalijama. Ista stvar je i sa sajtovima iz UK, gdje je obavezno imati “Legal notice” s detaljno navedenim podacima o firmi, vlasniku sajta, imenom i prezimenom itd.
Bilo da je u pitanju blog, ecommerce site, news portal ili makar samo one-page site – ima i mora imati detaljne podatke o vlasniku. To je zakonska obaveza koja se poštuje i mora se poštovati.
Koliko ozbiljno? U Njemačkoj je impressum institucija: obaveza je godinama stajala u čuvenom §5 TMG, a od 14. maja 2024. preselila je u §5 DDG – novi zakon, ista obaveza. Kazne idu do 50.000 €, a prije kazne obično stigne Abmahnung – advokatska opomena koju ti pošalje konkurencija i koja te, po tamošnjoj praksi, košta 500 do 1.500 €. Da, dobro si pročitao: u Njemačkoj te za sajt bez impressuma tuži konkurencija.
A kod nas? E, tu je od prve verzije ovog teksta stigla krupna novost.
Ecommerce u BiH: eksplozija – i zakon koji je (ipak) stigao
Ecommerce je u BiH od korone eksplodirao kao atomska bomba i dalje se širi nezaustavljivo.
U originalnoj verziji ovog teksta napisao sam da je novi Zakon o unutrašnjoj trgovini u pripremi i da će se, po mom skromnom mišljenju, “kiseliti još koju godinu ili dok nas muka (čitaj EU) ne natjera.”
Prevario sam se – i prvi put u životu mi je drago što sam pogriješio u prognozi. Novi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH objavljen je u “Službenim novinama FBiH” br. 87/24 i na snazi je od 14.11.2024. Da, to je onaj isti zakon zbog kojeg su nedjeljom trgovine zatvorene – ali za tebe koji prodaješ online, mnogo je važnije ono što piše u članu 50. O tome niže, jer je e-trgovina njime konačno dobila ime, prezime i pravila.
Još jedna jako bitna napomena je da je najavljen novi Zakon o elektronskoj trgovini, brzo nakon donošenja Zakona o unutrašnjoj trgovini, ali nije donesen i vjerujem da će biti donesen tek nakon ovogodišnjih izbora.Pitanje je samo kad.
Hajde prvo da vidimo kako to rade komšije – pa onda mi.
Praksa u komšiluku i kod nas
Hrvatska
U Republici Hrvatskoj stvari su zakonski bolje riješene, te se mnogo bolje provodi i kontrolira njihova primjena.
Za privredna društva podaci koji moraju biti istaknuti na internetskoj stranici – lako dostupni i stalno vidljivi – propisani su Zakonom o trgovačkim društvima, a obaveza informiranja za sve koji pružaju usluge online dodatno je uređena Zakonom o elektroničkoj trgovini, koji ima cijelo poglavlje pod nazivom “Obveza informiranja”. Lista:
- Naziv, odn. firma i skraćena firma pod kojom društvo posluje
- Sjedište
- Sudski registar i broj pod kojim je društvo upisano
- Broj bankovnih računa, kao i naziv i sjedište banke
- Osnovni kapital (iznos, te je li uplaćen u cijelosti)
- Podaci o članovima uprave, a kod d.d. osim uprave još i podaci o predsjedniku i članovima nadzornog odbora
- Kod d.d. broj dionica i njihova nominalna vrijednost
Hrvati traže i osnovni kapital i banku. Kupac prije kupovine može provjeriti ne samo ko prodaje, nego i koliko iza toga stoji. To je nivo transparentnosti kojem se ide – nadam se i mi za njima.
Srbija
U Republici Srbiji pitanje impressuma je regulisano Zakonom o javnom informisanju i medijima (za elektronske i pisane medije) te Zakonom o trgovini. Obavezni podaci u impressumu medija:
- Naziv medija
- Naziv i sjedište izdavača
- Email ili internet stranica
- Imena glavnog i odgovornih urednika
- Podaci o regulatornim i nadzornim tijelima
- Registracijski broj
Za online prodaju, Zakon o elektronskoj trgovini koristi formulaciju koju ćeš prepoznati i u našim propisima: pružalac usluga dužan je da, “u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan”, korisnicima i nadležnim organima pruži podatke o sebi – od poslovnog imena i sjedišta do registarskih i poreskih brojeva. A Zakon o trgovini se nadovezuje: trgovac u daljinskoj trgovini dužan je potrošaču prije kupovine učiniti dostupnim naziv, matični broj, adresu sjedišta i broj iz registra u kojem je registrovan.
Zapamti tu frazu – neposredno i stalno dostupan. To je zakonski opis linka u footeru. Impressum sakriven tri klika duboko, ili objavljen kao slika s koje se ništa ne može kopirati – ne prolazi.
Bosna i Hercegovina
💳 Online trgovina u BiH regulisana je entitetskim zakonima – a od novembra 2024. FBiH konačno ima zakon koji e-trgovinu zove imenom.
FBiH – novi Zakon o unutrašnjoj trgovini (“Sl. novine FBiH” 87/24). Stari zakon je online trgovinu spominjao šturo, u jednom članu, kao podvrstu trgovine na malo – pa si do zaključaka dolazio logičkim izvođenjem kroz tri-četiri srodna zakona. Novi zakon to mijenja. Član 50. sada izričito definiše prodaju na daljinu i elektronsku trgovinu, i to u tri oblika:
- prodaja preko elektronske prodavnice (klasičan web shop),
- prodaja preko e-commerce platforme koja povezuje trgovce i potrošače,
- dropshipping – da, tako i piše u zakonu, engleski termin pod navodnicima. O tome odmah niže.
Uz to, pravila koja svaki online trgovac mora ispuniti:
- Registracija za tu vrstu trgovine. Prodaju na daljinu (pa i e-trgovinu) može obavljati samo trgovac koji se za nju registrovao.
- Skladište za robu – osim za dropshipping, koji je zakonom oslobođen te obaveze.
- Podaci o trgovcu, neposredno i stalno dostupni potrošačima i inspekciji: naziv pod kojim je trgovac upisan u registar i adresa sjedišta, naziv i broj registra, ID broj i/ili PDV broj, te kontakt podaci za brz i direktan kontakt – uključujući telefonski broj i email. Eto ti, crno na bijelo: sadržaj impressuma, propisan zakonom.
- Sve ostalo što važi za maloprodaju, važi i online: isticanje krajnje cijene za potrošača, deklaracije na jeziku u službenoj upotrebi u BiH, vođenje trgovačke knjige (TKM), interni pravilnici o poslovanju i uslovima prodaje…
Za detalje i granične slučajeve, Federalno ministarstvo trgovine je objavilo vodič kroz novi zakon u formi pitanja i odgovora – vrijedi pročitati prije nego što kreneš, a i besplatan je.
Zakon o zaštiti potrošača BiH i dalje striktno propisuje šta se kupcu mora predočiti prije zaključenja kupovine:
- ko prodaje (naziv, ID i PDV broj, sjedište, kontakt podaci),
- proizvod/roba i naziv/marka pod kojom se prodaje,
- glavne osobine i upotrebne vrijednosti robe odnosno usluge,
- cijena i svi dodatni troškovi, uključujući poreze,
- naknadni troškovi poput dostave,
- način plaćanja i rok isporuke,
- uslovi ispunjenja i raskida ugovora,
- garancije i postprodajne usluge,
- prava i rok za odustajanje od kupoprodajnog ugovora,
- sudska nadležnost u slučaju spora.
Nakon otpreme, trgovac je dužan obavijestiti kupca o vremenu i načinu dostave – i to na “prikladan način”, odmah, emailom ili drugačije prihvatljivo, a prije samog zaključenja kupovine o svemu gore navedenom. Za detalje o pravima kupaca: članovi 42. do 51. Zakona o zaštiti potrošača.
Republika Srpska je online trgovinu detaljnije obradila još Zakonom o trgovini iz 2019. i Pravilnikom o načinu obavljanja daljinske trgovine. RS je tada, pošteno da kažem, bio korak ispred: dropshipping se u njihovom zakonu spominjao dok je u FBiH još bio pravna siva zona. Suštinski, sve što je gore pobrojano za FBiH važi i u RS – zakonska rješenja su slična ili identična, samo što je RS do njih došao pet godina ranije.
Šta je sa dropshippingom?
U prvoj verziji ovog teksta pisao sam da dropshipping u FBiH nije reguliran i da je jedini legalan put – registracija posredničke djelatnosti, najbliže agenciji za promociju. Jer dropshipping i nije ništa drugo nego posredovanje: reklamiranje tuđeg proizvoda i povezivanje kupca s proizvođačem (u pozadini).
To više ne važi i to je najbolja vijest u ovom ažuriranju. Novi zakon dropshipping definiše precizno: prodaja preko elektronske prodavnice ili platforme pri kojoj trgovac nema robu u svojoj zalihi, nego je u svoje ime i za svoj račun naručuje od treće strane (proizvođača ili trgovca s kojim ima ugovor o saradnji), koja robu isporučuje direktno potrošaču. Ključno je da takav trgovac ne mora imati skladište.
Prevedeno na praktični jezik: dropshipping u FBiH više nije siva zona koju “podvodiš” pod agencijske usluge. Registruješ se kao trgovac za prodaju na daljinu, ispuniš obaveze informisanja (impressum!), i radiš legalno. Ko je do sada radio “na crno” jer “nije bilo zakona” – izgovor je zvanično istekao 14.11.2024.
Treba li nam Impressum ili ne? Kome to još treba?
E pa treba i mora da postoji!
I ne od jučer: Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH, usvojenim još 2007. godine (“Sl. glasnik BiH”, br. 88/07), propisano je (član 15.) da u e-trgovini moraju jasno biti istaknuti sljedeći podaci:
- Ime i naziv firme
- Mjesto i sjedište
- Kontakt podaci (telefon, fax, email)
- Registar u kojem je subjekt upisan – sudski, trgovački, obrtni registar…
- ID i PDV broj
- Prikaz cijena gdje je jasno navedeno jesu li izražene sa ili bez PDV-a, kao i sve ostale naknade i troškovi (dostava i sl.)
U Zakonu nije navedeno moraju li ovi podaci biti posebna stranica (impressum) ili vidljivi na svakoj podstranici – ali jeste navedeno da moraju biti lako i stalno dostupni, te da im se bez posredovanja može pristupiti. U praksi: link u footeru, vidljiv sa svake stranice, jedan klik. Tekst, ne slika.
A za one koji misle da je ovo mrtvo slovo na papiru: u istom Zakonu propisane su i kaznene odredbe – 6.000 KM za pravno lice i 2.000 KM za odgovornu osobu (direktora) u pravnom licu. Nije njemačkih 50.000 €, ali za prosječan mali web shop – to je marža koju nisi morao pokloniti.
Meni, kao nekome ko je dugo u knjigovodstvu, impressum najviše liči na zaglavlje fakture. Faktura bez naziva, adrese i ID broja nije dokument – to je papir koji nijedno knjigovodstvo neće proknjižiti. E tako i sajt bez impressuma: može biti lijep koliko hoće, ali za kupca, inspektora, Google i AI – papir bez pečata. A gdje je pečat?!
Šta se postiže da Impressum bude izdvojena landing stranica?
Postiže se povećanje kredibiliteta i gradi povjerenje prema tržištu i kupcima – posebno kad kupci nešto moraju platiti da bi konzumirali, ili konzumiraju bez plaćanja, kao što su vijesti, informativni ili stručni članci.
Sve ovo posebno vrjednuje i Google. U smjernicama za ocjenjivače kvaliteta – dokumentu po kojem hiljade živih ljudi ocjenjuju rezultate pretrage – izričito stoji zadatak: utvrditi ko je odgovoran za web stranicu i ko je kreirao sadržaj. Stranice bez jasnog vlasnika ne mogu dobiti visoku ocjenu povjerenja. A od četiri slova u E-E-A-T (Experience, Expertise, Authoritativeness, Trustworthiness), Google je javno rekao da je Trust najvažnije – ostala tri postoje da bi ga podržala. Za sajtove koji prodaju ili primaju uplate ljestvica je još viša: bez jasnih kontakt podataka nema visoke ocjene, tačka.
O tome zašto tražilice uopće nagrađuju povjerenje pisao sam šire u vodiču šta je SEO – impressum je jedan od najjeftinijih E-E-A-T signala koji postoje.
A od 2026. – impressum čita još neko 🤖
Tvoj impressum danas ima čitaoca koji ne kupuje ništa, a odlučuje mnogo: AI sisteme. Kad ChatGPT, Gemini ili Googleov AI Overview biraju koga citirati i koga preporučiti – recimo na upit “pouzdan web shop za X u BiH” – rade isto što i oprezan kupac: provjeravaju entitet. Postoji li ova firma? Poklapaju li se naziv, adresa i podaci na sajtu, u registru, na društvenim profilima? Sajt s urednim impressumom je provjerljiv entitet; sajt bez njega je za mašinu anoniman. A anonimne niko ne preporučuje.
Dvije stvari koje tu konkretno pomažu:
- Organization schema (JSON-LD) – mašinski čitljiva verzija impressuma: naziv, adresa, kontakti, linkovi na profile. Ljudima nevidljivo, mašinama zlata vrijedno.
- Dosljednost – isti naziv, adresa i telefon na sajtu, u registru i na profilima. Svaka nesuglasica je za algoritam znak pitanja, a znakovi pitanja se ne citiraju.
Najčešća pitanja o impressumu
Šta je impressum na web stranici?
Impressum je javno dostupna stranica sa službenim podacima o vlasniku sajta: puni naziv firme ili ime vlasnika, sjedište, registarski, ID i PDV brojevi, te kontakt podaci (telefon i email). Riječ dolazi iz latinskog impressum – “otisnuto” – i naslijeđena je iz svijeta štampe, gdje svaka publikacija mora imati izdavača i odgovornu osobu.
Je li impressum obavezan u Bosni i Hercegovini?
Jeste, za sve koji online prodaju, nude ili reklamiraju. Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH (član 15.) propisuje obavezno isticanje podataka o firmi još od 2007., a novi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH (na snazi od 14.11.2024.) traži da podaci o trgovcu budu neposredno i stalno dostupni potrošačima i inspekciji.
Šta impressum mora sadržavati?
Minimum po našim propisima: ime i naziv firme, mjesto i sjedište, kontakt podatke (telefon i email), registar u kojem je subjekt upisan, te ID i PDV broj. Web shop uz to jasno ističe jesu li cijene sa ili bez PDV-a i sve dodatne troškove poput dostave. Sve kao tekst dostupan jednim klikom iz footera – ne kao sliku.
Kolika je kazna za sajt bez impressuma?
U BiH su Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu propisane kazne od 6.000 KM za pravno lice i 2.000 KM za odgovornu osobu u pravnom licu. Poređenja radi, u Njemačkoj kazna ide do 50.000 eura, a prije nje obično stigne advokatska opomena konkurencije od 500 do 1.500 eura.
Je li dropshipping legalan u FBiH?
Jeste – od novembra 2024. i izričito. Novi Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH u članu 50. definiše dropshipping kao oblik elektronske trgovine u kojem trgovac nema robu na zalihi nego je naručuje od treće strane koja isporučuje direktno potrošaču. Takav trgovac se registruje za prodaju na daljinu, a zakonom je oslobođen obaveze skladišta.
Koja je razlika između impressuma i politike privatnosti?
Impressum odgovara na pitanje ko stoji iza sajta – identitet i kontakti vlasnika. Politika privatnosti odgovara na pitanje šta sajt radi s podacima posjetilaca – kolačići, forme, analitika. Dva odvojena dokumenta s dvije svrhe; poslovnom sajtu trebaju oba, a web shopu uz njih i uslovi prodaje.
Savjet umjesto zaključka
Prije nego se upecaš na reklamu s Facebooka, Googlea ili neke treće platforme – provjeri ima li sajt s kojeg naručuješ Impressum, i dobro se uvjeri u sve što kažu. Da ti se ne bi desilo da te prevare, kao mnoge (a i meni bliske) koji su nešto poručili, platili – i nikad ništa dobili.
Nikada ne kupuj direktno s Face-a, Instagrama, TikToka…, narudžbama u inbox i slično. Iako je plaćanje obično pouzećem, ti pri preuzimanju pošiljke prvo platiš dostavljaču, a tek kod kuće otvaraš naručeno – i onda je kasno za kajanje. To je jedna strana medalje. Druga je da su ovi “prodavci iz inboxa” u 99,99% slučajeva oni koji rade na crno: nelojalna konkurencija onima koji regularno i pošteno rade, plaćaju poreze i doprinose i regularno zapošljavaju. Da ne spominjem da roba često stiže neregularno nabavljena, ili se poručuje iz Kine tek kad ti njima platiš – pa se načekaš mjesec i više da dođe do tebe. Kupovinom od takvih indirektno pomažeš sivu ekonomiju i daješ novac onima koji će sutra uvesti i prodati bilo šta, tebi ili tebi bliskoj osobi – pa i ono što je nelegalno. A od 14.11.2024. ni izgovor “nema zakona” više ne postoji: zakon je tu, ko radi bez impressuma – bira da radi mimo njega.
Prije nego otvoriš neki news portal da pročitaš vijesti – provjeri ima li impressum. Znat ćeš da su makar ispunili zakonsku obavezu. Jesu li vijesti tačne ili ne, njima na dušu; ali ako znaš da nisu, postoji institucija ombudsmena koja će rado primiti tvoju kritiku na određeni medij. A medij bez impressuma? Takve odmah zatvori i prijavi za rad na crno.
Zaštiti sebe i edukuj se da te ne bi prevarili
I da se razumijemo pošteno do kraja: ja sam SEO stručnjak i knjigovođa, ne advokat. Ovaj tekst ti daje pregled i izvore, ali za tvoju specifičnu situaciju – naročito ako si licencirana djelatnost ili prodaješ van BiH – provjeri s pravnikom. Isto pravilo kao i uvijek: pitaj onoga ko se u to razumije.
A ako si na drugoj strani ekrana – ako ti prodaješ online – evo ti domaći zadatak od pet minuta: otvori svoj sajt i prođi listu iz ovog članka, stavku po stavku. Ako nešto fali, sredi. Košta nula KM i sat vremena, a pokriva ti inspekciju, povjerenje kupaca i Google odjednom. Takvih pozicija u poslovanju nema mnogo.
A ako te zanima kako ti stoji ostatak sajta, ne samo footer – pošalji mi ga, a ja ti vraćam konkretnu, besplatnu analizu: šta te koči i koliki ti je potencijal. Impressum ću ti pogledati usput, gratis. Sitno je – ali ćeš se iznenaditi koliko sajtova padne već na tome.
